Proverbi 8 ~ Proverbs 8

picture

1 N on grida forse la sapienza, e la prudenza non fa sentire la sua voce?

He teka ianei kei te karanga te whakaaro nui, e puaki ana ano te reo o te matauranga?

2 E ssa sta in piedi in cima alle alture, lungo la strada, agli incroci delle vie;

I runga i nga wahi tiketike tona turanga, i te ara i te tutakitanga o nga huarahi;

3 g rida presso le porte, all'ingresso della città, sulla soglia delle porte:

Hamama ana ia i te taha o nga kuwaha, i te ngutu o te pa, i te tomokanga atu i nga tatau:

4 « Mi rivolgo a voi, o uomini, e la mia voce è indirizzata ai figli dell'uomo.

Ki a koutou, e nga tangata, taku karanga; ki nga tama ano a te tangata toku reo.

5 I ntendete, o semplici, la prudenza e voi stolti, abbiate un cuore assennato.

E nga kuware, kia matau koutou ki te ngarahu tupato; e nga wairangi, kia mohio te ngakau.

6 A scoltate, perché parlerò di cose importanti, e le mie labbra si apriranno per dire cose giuste.

Whakarongo mai, ka korerotia hoki e ahau nga mea pai rawa; ko ta oku ngutu e whakapuaki ai ko nga mea e rite ana.

7 P oiche la mia bocca proclamerà la verità; l'empietà è un abominio alle mie labbra,

He pono hoki te korero a toku mangai; he mea whakarihariha ano te kino ki oku ngutu.

8 T utte le parole della mia bocca sono giuste, in esse non c'è niente di tortuoso e perverso,

Kei runga i te tika nga kupu katoa a toku mangai; kahore he whakapeka, he whanoke ranei, i roto.

9 S ono tutte rette per chi ha intendimento e giuste per quelli che hanno trovato la conoscenza,

Ko enei katoa he marama ki te tangata e matau ana, he tika ki te hunga i kitea ai te mohio.

10 R icevete il mio ammaestramento e non l'argento, la conoscenza invece dell'oro scelto,

Manakohia mai taku ako, kaua te hiriwa; ko te matauranga, nui atu i te koura pai rawa.

11 p erchè la sapienza vale piú delle perle, e tutte le cose che uno può desiderare non l'eguagliano.

Pai atu hoki te whakaaro nui i nga rupi; e kore hoki nga mea katoa e minaminatia nei e tau hei whakarite mona.

12 I o, la sapienza, sto con la prudenza e trovo la conoscenza della riflessione.

Kua meinga e ahau, e te whakaaro nui, ko te ngarahu pai hei nohoanga moku, e kitea ana e ahau te mohio me te ata whakaaro.

13 I l timore dell'Eterno è odiare il male; io odio la superbia, l'arroganza, la via malvagia e la bocca perversa.

Ko te wehi ki a Ihowa koia tena ko te kino ki te he: e kino ana ahau ki te whakapehapeha, ki te whakakake, ki te ara he, ki te mangai whanoke.

14 A me appartiene il consiglio e la vera sapienza; io sono l'intelligenza, a me appartiene la forza.

Ko te whakaaro tika, ko te whakaaro nui, naku; ko ahau te matauranga, kei ahau te kaha.

15 P er mio mezzo regnano i re e i principi deliberano la giustizia.

Naku nga kingi i kingi ai, naku nga rangatira i whakatakoto ai i te tika.

16 P er mio mezzo governano i capi, i nobili tutti i giudici della terra.

Naku i whai rangatiratanga ai nga rangatira, nga tangata nunui, ara nga kaiwhakawa katoa o te whenua.

17 I o amo quelli che mi amano, e quelli che mi cercano diligentemente mi trovano,

E arohaina ana e ahau te hunga e aroha ana ki ahau; ko te hunga hoki e ata rapu ana i ahau, e kite ratou i ahau.

18 C on me sono ricchezze e gloria, la ricchezza che dura e la giustizia.

He taonga, he kororia kei ahau; ae ra, he rawa mau tonu, he tika.

19 I l mio frutto è migliore dell'oro, sí, dell'oro fino e il mio prodotto piú dell'argento scelto.

Pai atu oku hua i te koura, ae ra, i te koura parakore; ko nga mea e puta ana i ahau, pai atu i te hiriwa kowhiri.

20 I o cammino nella via della giustizia in mezzo ai sentieri dell'equità,

Kei nga ara o te tika ahau e haere ana, kei waenganui i nga huarahi o te whakawa:

21 p er far ereditare la vera ricchezza a quelli che mi amano e per riempire i loro tesori.

Kia meinga ai e ahau te hunga e aroha ana ki ahau kia whiwhi ki te rawa, kia whakakiia ai e ahau a ratou takotoranga taonga.

22 L 'Eterno mi possedette al principio della sua via, prima delle sue opere piú antiche.

I a Ihowa ahau, no te timatanga ra ano o ona ara, no mua atu i ana mahi o nehera.

23 F ui stabilita dall'eternità, dal principio, prima che la terra fosse.

Nonamata riro ahau i whakaritea ai, no te timatanga, no mua atu i te whenua.

24 F ui prodotta quando non c'erano ancora gli abissi, quando non c'erano sorgenti rigurgitanti d'acqua.

I te mea kahore ano nga rire, kua whanau ahau; i te mea kiano he puna whai wai.

25 F ui prodotta prima che le fondamenta dei monti fossero consolidate prima delle colline,

No mua atu i te whakaunga o nga maunga, no mua i nga pukepuke toku whanautanga:

26 q uando non aveva ancora fatto né la terra né i campi né le prime zolle della terra.

I te mea kahore ano i hanga noatia e ia te whenua, me nga parae, me te timatanga o te puehu o te ao.

27 Q uando egli fissava i cieli, io ero là; quando tracciava un cerchio sulla superficie dell'abisso,

I tana whakaturanga i nga rangi, i reira ano ahau: i tana whakaritenga i te awhi mo te mata o te rire;

28 q uando rendeva stabili i cieli di sopra, quando rafforzava le fonti dell'abisso,

I tana whakapumautanga i nga rangi i runga; i te tototanga o nga puna o te rire;

29 q uando assegnava al mare il suo limite perché le acque non oltrepassassero il suo comando, quando stabiliva le fondamenta della terra,

I tana rohenga mai i te moana, kei takahia tana kupu e nga wai; i tana waitohutanga i nga turanga o te whenua;

30 I o ero presso di lui come un architetto, ero ogni giorno la sua delizia, rallegrandomi ogni momento davanti a lui

I reira ahau i tona taha, he tohunga ki nga mahi: he ahuarekatanga ahau nona i ia ra, i ia ra, e koa ana i nga wa katoa i tona aroaro;

31 m i rallegravo nella parte abitabile del mondo e trovavo il mio diletto con i figli degli uomini.

E koa ana ki tana ao; a ko taku i ahuareka ai ko nga tama a te tangata.

32 O ra dunque, figli, ascoltatemi; beati quelli che osservano le mie vie!

No reira, e aku tamariki, whakarongo mai ki ahau: ka hari hoki te hunga e pupuri ana i oku ara.

33 A scoltate l'ammaestramento e siate saggi, e non respingetelo!

Whakarongo mai ki te ako, kia whai whakaaro ai koutou; kaua hoki e paopaongia.

34 B eato l'uomo che mi ascolta, vegliando ogni giorno alle mie porte e custodendo gli stipiti delle mie porte.

Ka hari te tangata e whakarongo ana ki ahau, e tatari ana i oku tatau i tenei ra, i tenei ra, e whanga ana i nga pou o oku kuwaha.

35 P oiché chi mi trova, trova la vita, e ottiene favore dall'Eterno.

Ko te tangata hoki e kite ana i ahau, e kite ana i te ora, ka whiwhi ano ia ki ta Ihowa manako mai.

36 M a chi pecca contro di me, fa male a se stesso; tutti quelli che mi odiano amano la morte».

Ko te tangata ia e hara ana ki ahau, he mahi nanakia tana ki tona wairua ake; ko te hunga katoa e kino ana ki ahau, e aroha ana ki te mate.