Exodus 21 ~ Исход 21

picture

1 A ko nga whakariteritenga enei e whakatakotoria e koe ki to ratou aroaro.

И вот законы, которые ты объявишь им:

2 K i te hoki koe i tetahi pononga Hiperu, e ono nga tau e mahi i a ia: a i te whitu ka haere noa atu, kaua he utu.

если купишь раба Еврея, пусть он работает шесть лет, а в седьмой пусть выйдет на волю даром;

3 K i te mea he takakau ia i tona haerenga mai, me haere atu ano he takakau: ki te mea he wahine tana, ko raua ko tana wahine e haere.

если он пришел один, пусть один и выйдет; а если он женатый, пусть выйдет с ним и жена его;

4 K i te mea na tona ariki te wahine i hoatu ki a ia, a ka whanau a raua tama, tamahine ranei; ma tona ariki te wahine ratou ko ana tamariki, ko ia anake e haere.

если же господин его дал ему жену и она родила ему сынов, или дочерей, то жена и дети ее пусть останутся у господина ее, а он выйдет один;

5 A ki te mea matanui te pononga, E aroha ana ahau ki toku ariki, ki taku wahine, ki aku tamariki; e kore ahau e haere noa atu:

но если раб скажет: люблю господина моего, жену мою и детей моих, не пойду на волю, --

6 N a, me kawe ia e tona ariki ki te Atua; me kawe hoki ia e ia ki te tatau, ki te pou ranei o te tatau: a ka pokaia tona taringa e tona ariki ki te oka; a ka oti iho ia hei kaimahi mana.

то пусть господин его приведет его пред богов и поставит его к двери, или к косяку, и проколет ему господин его ухо шилом, и он останется рабом его вечно.

7 K i te hokona atu hoki e tetahi tangata tana tamahine hei pononga, e kore e rite tona haerenga ki waho ki te haerenga o nga pononga tane.

Если кто продаст дочь свою в рабыни, то она не может выйти, как выходят рабы;

8 K i te kino ia ki te titiro a tona ariki, i taumau nei i a ia mana, na, me whakahoki ia mo tetahi utu: e kore e ahei te hoko i a ia ki tetahi iwi ke; mona hoki i tinihanga ki a ia.

если она не угодна господину своему и он не обручит ее, пусть позволит выкупить ее; а чужому народу продать ее не властен, когда сам пренебрег ее;

9 A ki te taumautia ia e ia ma tana tama, kia rite ki te tikanga ki nga tamahine tupu tana e mea ai ki a ia.

если он обручит ее сыну своему, пусть поступит с нею по праву дочерей;

10 K i te tango ia i tetahi atu wahine mana kaua e whakaititia e ia te kai ma tera, te kakahu mona, me ta raua moe tahi.

если же другую возьмет за него, то она не должна лишаться пищи, одежды и супружеского сожития;

11 A ki te kahore enei mea e toru e meatia e ia ki a ia, na, me haere noa atu ia, kaua he moni.

а если он сих трех не сделает для нее, пусть она отойдет даром, без выкупа.

12 K i te patu tetahi i te tangata kia mate, me tino whakamate ano ia.

Кто ударит человека так, что он умрет, да будет предан смерти;

13 A ki te kahore tetahi e whanga atu, a ka mea te Atua kia tupono ki tona ringa; na, maku e whakarite ki a koe te wahi e rere ai ia.

но если кто не злоумышлял, а Бог попустил ему попасть под руки его, то Я назначу у тебя место, куда убежать;

14 T ena ko tenei i poka noa te tangata ki tona hoa, ki te kohuru tinihanga i a ia; me tango ia e koe i taku aata, kia mate ai ia.

а если кто с намерением умертвит ближнего коварно, то от жертвенника Моего бери его на смерть.

15 M e tino whakamate ano hoki te tangata e patu ana i tona papa, i tona whaea ranei.

Кто ударит отца своего, или свою мать, того должно предать смерти.

16 K o te tangata hoki e tahae ana i tetahi tangata, a hokona ana e ia, e kitea ana ranei ki tona ringa, me tino whakamate ano ia.

Кто украдет человека и продаст его, или найдется он в руках у него, то должно предать его смерти.

17 M e tino whakamate ano hoki te tangata e kanga ana i tona papa, i tona whaea ranei.

Кто злословит отца своего, или свою мать, того должно предать смерти.

18 K i te whawhai hoki etahi tangata ki a raua a ka akina tona hoa e tetahi ki te kohatu, ka motokia ranei, a kahore ia e mate, engari ka takoto i runga i te moenga;

Когда ссорятся, и один человек ударит другого камнем, или кулаком, и тот не умрет, но сляжет в постель,

19 K i te ara ake ia, a ka haereere ki waho me te toko i tana tokotoko, katahi ka kore te hara o te tangata i patua ai ia; otiia me utu e ia tona whakamangeretanga ki te mahi, me mea hoki kia ata rongoatia kia ora ai.

то, если он встанет и будет выходить из дома с помощью палки, ударивший не будет повинен; только пусть заплатит за остановку в его работе и даст на лечение его.

20 K i te patu hoki te tangata i tana pononga tane, i tana pononga wahine ranei, ki te rakau, a ka mate i raro iho i tona ringa; me ata takitaki tona matenga.

А если кто ударит раба своего, или служанку свою палкою, и они умрут под рукою его, то он должен быть наказан;

21 O tiia ki te ora ia, kotahi, e rua ranei, nga ra, e kore e takitakina: no te mea ko tana moni ia.

но если они день или два дня переживут, то не должно наказывать его, ибо это его серебро.

22 K i te whawhai etahi tangata ki a ratou, a ka whara tetahi wahine e hapu ana, a ka materoto tana tamaiti, otiia kahore atu he he, me tango he utu i a ia, ara ta te tahu o te wahine e whakarite ai ki a ia; hei ta nga kaiwhakawa e mea ai tana e hom ai ai.

Когда дерутся люди, и ударят беременную женщину, и она выкинет, но не будет вреда, то взять с пеню, какую наложит на него муж той женщины, и он должен заплатить оную при посредниках;

23 E ngari ki te mate, na, me homai e koe he mate hei utu mo te mate,

а если будет вред, то отдай душу за душу,

24 H e kanohi mo te kanohi, he niho mo te niho, he ringa mo te ringa, he waewae mo te waewae,

глаз за глаз, зуб за зуб, руку за руку, ногу за ногу,

25 H e wera mo te wera, he motu mo te motu, he karawarawa mo te karawarawa.

обожжение за обожжение, рану за рану, ушиб за ушиб.

26 K i te patua e te tangata te kanohi o tana pononga tane, te kanohi ranei o tana pononga wahine, a ka matapotia; me tuku kia haere noa atu, hei utu mo tona kanohi.

Если кто раба своего ударит в глаз, или служанку свою в глаз, и повредит его, пусть отпустит их на волю за глаз;

27 A ki te patua e ia kia marere te niho o tana pononga tane, te niho ranei o tana pononga wahine; me tuku kia haere noa atu, hei utu mo tona niho.

и если выбьет зуб рабу своему, или рабе своей, пусть отпустит их на волю за зуб.

28 K i te werohia tetahi tangata, tetahi wahine ranei, e te kau, a ka mate; me tino aki te kau ki te kohatu, kaua ano hoki ona kikokiko e kainga; a ka tukua noatia atu te rangatira o te kau.

Если вол забодает мужчину или женщину до смерти, то вола побить камнями и мяса его не есть; а хозяин вола не виноват;

29 O tiia ki te mea he kau wero ia no mua, a kua whakaaturia ki tona rangatira, a kahore ia e tiaki i a ia, a ka mate i a ia tetahi tangata, tetahi wahine ranei; me aki te kau ki te kohatu, me whakamate ano hoki tona rangatira.

но если вол бодлив был и вчера и третьего дня, и хозяин его, быв извещен о сем, не стерег его, а он убил мужчину или женщину, то вола побить камнями, и хозяина его предать смерти;

30 K i te whakaritea kia homai e ia he moni, me homai e ia hei utu mo tona ora te mea i whakaritea ki a ia.

если на него наложен будет выкуп, пусть даст выкуп за душу свою, какой наложен будет на него.

31 K i te mea he tama, he kotiro ranei i werohia e ia, kia rite ano ki tenei tikanga te meatanga ki a ia.

Сына ли забодает, дочь ли забодает, --по сему же закону поступать с ним.

32 K i te wero te kau i tetahi pononga tane, i tetahi pononga wahine ranei; kia toru tekau nga hekere hiriwa e homai ki to raua ariki, me aki hoki te kau ki te kohatu.

Если вол забодает раба или рабу, то господину их заплатить тридцать сиклей серебра, а вола побить камнями.

33 K i te whakatuwhera hoki te tangata i tetahi poka, ki te keria ranei e te tangata tetahi poka, a e kore e hipokina e ia, a ka taka he kau, he kaihe ranei ki roto;

Если кто раскроет яму, или если выкопает яму и не покроет ее, и упадет в нее вол или осел,

34 M e utu e te tangata nana te poka, me homai he moni e ia ki to raua ariki; a mana te mea mate.

то хозяин ямы должен заплатить, отдать серебро хозяину их, а труп будет его.

35 K i te tukia te kau a tetahi tangata e te kau e tetahi, a ka mate; na, me hoko e raua te kau ora, ka wehe ai i ona tutu; me wehe ano hoki e raua te mea kua mate.

Если чей-нибудь вол забодает до смерти вола у соседа его, пусть продадут живого вола и разделят пополам цену его; также и убитого пусть разделят пополам;

36 O tiia ki te mea i mohiotia he kau wero ia no mua, a kahore i tiakina e tona ariki, me utu e ia te kau ki te kau; a mana te mea mate.

а если известно было, что вол бодлив был и вчера и третьего дня, но хозяин его не стерег его, то должен он заплатить вола за вола, а убитый будет его.