1 A ka rongo a Kingi Arara, te Kanaani, i noho nei ki te taha ki te tonga, e haere ana a Iharaira na te ara o Atarimi; na ka tatau ia ki a Iharaira, a whakaraua ana etahi o ratou e ia.
住 南 地 的 迦 南 人 亞 拉 得 王 , 聽 說 以 色 列 人 從 亞 他 林 路 來 , 就 和 以 色 列 人 爭 戰 , 擄 了 他 們 幾 個 人 。
2 N a ka puta te ki taurangi a Iharaira ki a Ihowa, ka mea, Ki te tukua mai e koe tenei iwi ki toku ringa ka tino whakangaromia e ahau o ratou pa.
以 色 列 人 向 耶 和 華 發 願 說 : 你 若 將 這 民 交 付 我 手 , 我 就 把 他 們 的 城 邑 盡 行 毀 滅 。
3 A i whakarongo a Ihowa ki te reo o Iharaira, a homai ana e ia nga Kanaani; a tino whakangaromia ana ratou me o ratou pa e ratou: a huaina iho te ingoa o taua wahi ko Horema.
耶 和 華 應 允 了 以 色 列 人 , 把 迦 南 人 交 付 他 們 , 他 們 就 把 迦 南 人 和 迦 南 人 的 城 邑 盡 行 毀 滅 。 那 地 方 的 名 便 叫 何 珥 瑪 ( 何 珥 瑪 就 是 毀 滅 的 意 思 ) 。
4 N a, ka turia atu e ratou i Maunga Horo na te ara o te Moana Whero ki te taiawhio i te whenua o Eroma: a pouri noa iho te wairua o te iwi i te ara.
他 們 從 何 珥 山 起 行 , 往 紅 海 那 條 路 走 , 要 繞 過 以 東 地 。 百 姓 因 這 路 難 行 , 心 中 甚 是 煩 躁 ,
5 A ka whakahe te iwi i te Atua, i a Mohi hoki, He aha i kawea mai ai matou ki runga nei i Ihipa kia mate ki te koraha? kahore nei hoki he taro, kahore he wai; a e whakarihariha ana to matou wairua ki tenei taro mama.
就 怨 讟 神 和 摩 西 說 : 你 們 為 甚 麼 把 我 們 從 埃 及 領 出 來 、 使 我 們 死 在 曠 野 呢 ? 這 裡 沒 有 糧 , 沒 有 水 , 我 們 的 心 厭 惡 這 淡 薄 的 食 物 。
6 N a ka tukua mai e Ihowa he nakahi tu a ahi ki te iwi, a ka ngaua te iwi; a he tokomaha o Iharaira i mate.
於 是 耶 和 華 使 火 蛇 進 入 百 姓 中 間 , 蛇 就 咬 他 們 。 以 色 列 人 中 死 了 許 多 。
7 N a ka haere te iwi ki a Mohi, ka mea, Kua hara matou i a matou i whakahe i a Ihowa, i a koe hoki; inoi ki a Ihowa kia tangohia atu e ia nga nakahi i a matou. Na ka inoi a Mohi mo te iwi.
百 姓 到 摩 西 那 裡 , 說 : 我 們 怨 讟 耶 和 華 和 你 , 有 罪 了 。 求 你 禱 告 耶 和 華 , 叫 這 些 蛇 離 開 我 們 。 於 是 摩 西 為 百 姓 禱 告 。
8 N a ka mea a Ihowa ki a Mohi, Hanga tetahi nakahi tu a ahi mau, ka whakanoho ki te pou: na, mehemea kua ngaua tetahi, a ka titiro atu ia ki reira, ka ora.
耶 和 華 對 摩 西 說 : 你 製 造 一 條 火 蛇 , 掛 在 杆 子 上 ; 凡 被 咬 的 , 一 望 這 蛇 , 就 必 得 活 。
9 N a hanga ana e Mohi te nakahi ki te parahi, a whakanohoia ana ki te pou; na, mehemea kua ngaua tetahi e te nakahi, ka titiro ia ki te nakahi parahi, kua ora.
摩 西 便 製 造 一 條 銅 蛇 , 掛 在 杆 子 上 ; 凡 被 蛇 咬 的 , 一 望 這 銅 蛇 就 活 了 。
10 N a ka turia atu e nga tama a Iharaira, a noho ana i Opoto.
以 色 列 人 起 行 , 安 營 在 阿 伯 。
11 A ka turia atu i Opoto, a noho ana i Iteaparimi, i te koraha i te ritenga atu o Moapa, whaka te rawhiti.
又 從 阿 伯 起 行 , 安 營 在 以 耶 亞 巴 琳 , 與 摩 押 相 對 的 曠 野 , 向 日 出 之 地 。
12 A ka haere atu ratou i reira, a noho ana i te raorao i Terete.
從 那 裡 起 行 , 安 營 在 撒 烈 谷 。
13 N a ka turia atu i reira, a noho ana i tera taha o Aronona, o tera i te koraha e puta mai ana i nga wahi o nga Amori: ko Aronona hoki te rohe ki a Moapa, kei waenganui o Moapa, o nga Amori.
從 那 裡 起 行 , 安 營 在 亞 嫩 河 那 邊 。 這 亞 嫩 河 是 在 曠 野 , 從 亞 摩 利 的 境 界 流 出 來 的 ; 原 來 亞 嫩 河 是 摩 押 的 邊 界 , 在 摩 押 和 亞 摩 利 人 搭 界 的 地 方 。
14 K oia i korerotia ai i te pukapuka o nga whawhai a Ihowa, Ko tana i mea ai ki te Moana Whero, ki nga awa hoki o Aronona,
所 以 耶 和 華 的 戰 記 上 說 : 蘇 法 的 哇 哈 伯 與 亞 嫩 河 的 谷 ,
15 K i nga hurihanga wai ano hoki, e anga ana ki te nohoanga i Ara, e piri nei ki te rohe o Moapa.
並 向 亞 珥 城 眾 谷 的 下 坡 , 是 靠 近 摩 押 的 境 界 。
16 A i haere atu ratou i reira ki Peere: ko te puna ia i korero ai a Ihowa ki a Mohi, Huihuia te iwi, a maku e hoatu he wai ki a ratou.
以 色 列 人 從 那 裡 起 行 , 到 了 比 珥 ( 比 珥 就 是 井 的 意 思 ) 。 從 前 耶 和 華 吩 咐 摩 西 說 : 招 聚 百 姓 , 我 好 給 他 們 水 喝 , 說 的 就 是 這 井 。
17 N a ka waiatatia tenei waiata e Iharaira, Pupuke ake, e te puna; waiatatia:
當 時 , 以 色 列 人 唱 歌 說 : 井 阿 , 湧 上 水 來 ! 你 們 要 向 這 井 歌 唱 。
18 T e puna i keria e nga rangatira, i keria e nga ariki o te iwi, ki te hepeta, a ki a ratou tokotoko. Na ka turia atu e ratou tokotoko. Na ka turia atu e ratou i te koraha ki Matana:
這 井 是 首 領 和 民 中 的 尊 貴 人 用 圭 用 杖 所 挖 所 掘 的 。 以 色 列 人 從 曠 野 往 瑪 他 拿 去 ,
19 I Matana hoki ki Nahariere; a ia Nahariere ki Pamoto:
從 瑪 他 拿 到 拿 哈 列 , 從 拿 哈 列 到 巴 末 ,
20 A i Pamoto ki te raorao i te whenua o Moapa, ki te tihi o Pihika, e titiro iho ana ki te koraha.
從 巴 末 到 了 摩 押 地 的 谷 , 又 到 那 下 望 曠 野 之 毘 斯 迦 的 山 頂 。
21 N a ka unga tangata a Iharaira ki a Hihona kingi o nga Amori, hei mea,
以 色 列 人 差 遣 使 者 去 見 亞 摩 利 人 的 王 西 宏 , 說 :
22 T ukua atu ahau na tou whenua; e kore matou e peka ki nga mara, ki nga mara waina ranei; e kore matou e inu i te wai o nga puna: ka haere matou na te huanui o te kingi, kia pahemo ra ano ou rohe i a matou.
求 你 容 我 們 從 你 的 地 經 過 ; 我 們 不 偏 入 田 間 和 葡 萄 園 , 也 不 喝 井 裡 的 水 , 只 走 大 道 ( 原 文 作 王 道 ) , 直 到 過 了 你 的 境 界 。
23 O tiia kihai a Hihona i tuku i a Iharaira kia tika na tona wahi; na huihuia ana e Hihona tona iwi katoa, a puta mai ana ki te tu i a Iharaira ki te koraha, na ka haere ia ki Iahata: a ka tatau ia i a Iharaira.
西 宏 不 容 以 色 列 人 從 他 的 境 界 經 過 , 就 招 聚 他 的 眾 民 出 到 曠 野 , 要 攻 擊 以 色 列 人 , 到 了 雅 雜 與 以 色 列 人 爭 戰 。
24 A patua iho ia e Iharaira ki te mata o te hoari, tangohia ana e ratou tona whenua, o Aranona atu a tae noa ki Iapoko, ki nga tama ra ano a Amona: he rohe hoki e kore e taea to nga tama a Amona.
以 色 列 人 用 刀 殺 了 他 , 得 了 他 的 地 , 從 亞 嫩 河 到 雅 博 河 , 直 到 亞 捫 人 的 境 界 , 因 為 亞 捫 人 的 境 界 多 有 堅 壘 。
25 A riro ana i a Iharaira enei pa katoa: a nohoia ana e Iharaira nga pa katoa o nga Amori, a Hehepona, me ona pa ririki.
以 色 列 人 奪 取 這 一 切 的 城 邑 , 也 住 亞 摩 利 人 的 城 邑 , 就 是 希 實 本 與 希 實 本 的 一 切 鄉 村 。
26 H e pa hoki a Hehepona no Hihona kingi o nga Amori; i whawhai hoki ia ki to mua kingi o Moapa, a tangohia ana e ia tona whenua katoa i tona ringa a tae noa ki Aronona.
這 希 實 本 是 亞 摩 利 王 西 宏 的 京 城 ; 西 宏 曾 與 摩 押 的 先 王 爭 戰 , 從 他 手 中 奪 取 了 全 地 , 直 到 亞 嫩 河 。
27 K oia te hunga korero whakatauki ka mea ai, Haere mai ki Hehepona, kia hanga, kia whakaungia te pa o Hihoma:
所 以 那 些 作 詩 歌 的 說 : 你 們 來 到 希 實 本 ; 願 西 宏 的 城 被 修 造 , 被 建 立 。
28 K ua puta atu hoki he ahi i Hehepona, he mura i te pa o Hihona: a pau ake a Ara o Moapa, me nga ariki o nga wahi tiketike o Aranona.
因 為 有 火 從 希 實 本 發 出 , 有 火 燄 出 於 西 宏 的 城 , 燒 盡 摩 押 的 亞 珥 和 亞 嫩 河 邱 壇 的 祭 司 ( 祭 司 原 文 作 主 ) 。
29 A ue te mate mou, e Moapa! ka ngaro koe, e te iwi o Kemoho: kua hoatu e ia ana tama i rere morehu, me ana tamahine, hei pononga ma Hihona, ma te kingi o nga Amori.
摩 押 阿 , 你 有 禍 了 ! 基 抹 的 民 哪 , 你 們 滅 亡 了 ! 基 抹 的 男 子 逃 奔 , 女 子 被 擄 , 交 付 亞 摩 利 的 王 西 宏 。
30 I kopere atu matou ki a ratou; kua ngaro a Hehepona, tae noa ki Ripono, kua huna e matou tae noa ki Nopa e totoro atu nei ki Merepa.
我 們 射 了 他 們 ; 希 實 本 直 到 底 本 盡 皆 毀 滅 。 我 們 使 地 變 成 荒 場 , 直 到 挪 法 ; 這 挪 法 直 延 到 米 底 巴 。
31 N a ka noho a Iharaira ki te whenua o nga Amori.
這 樣 , 以 色 列 人 就 住 在 亞 摩 利 人 之 地 。
32 A ka tono tangata a Mohi ki te tutei i Iatere, a ka riro i a ratou nga pa o reira, i pana hoki nga Amori e noho ana i reira.
摩 西 打 發 人 去 窺 探 雅 謝 , 以 色 列 人 就 佔 了 雅 謝 的 鎮 市 , 趕 出 那 裡 的 亞 摩 利 人 。
33 N a ka tahuri ratou, a ka haere ki runga na te ara o Pahana: na ko te putanga mai o Oka kingi o Pahana, ki te whakatutaki i a ratou, a ia, me tona iwi katoa ki te whawhai ki Eterei.
以 色 列 人 轉 回 , 向 巴 珊 去 。 巴 珊 王 噩 和 他 的 眾 民 都 出 來 , 在 以 得 來 與 他 們 交 戰 。
34 A ka mea a Ihowa ki a Mohi, Kei wehi i a ia; kua hoatu hoki ia e ahau ki tou ringa, me tona iwi katoa, me tona whenua; a ka rite tau e mea ai ki a ia ki tau i mea ai ki a Hihona kingi o nga Amori i noho ra i Hehepona.
耶 和 華 對 摩 西 說 : 不 要 怕 他 ! 因 我 已 將 他 和 他 的 眾 民 , 並 他 的 地 , 都 交 在 你 手 中 ; 你 要 待 他 像 從 前 待 住 希 實 本 的 亞 摩 利 王 西 宏 一 般 。
35 N a patua iho ia e ratou, me ana tama, me tona iwi katoa, a kore noa e toe tetahi morehu ona: a tangohia ana e ratou tona whenua.
於 是 他 們 殺 了 他 和 他 的 眾 子 , 並 他 的 眾 民 , 沒 有 留 下 一 個 , 就 得 了 他 的 地 。