1 К раще добре ім'я від оливи хорошої, а день смерти людини від дня її вродження!
Ko te ingoa pai, pai atu i te hinu utu nui; ko te ra o te matenga, pai atu i te ra o to te tangata whanautanga.
2 К раще ходити до дому жалоби, ніж ходити до дому бенкету, бо то кінець кожній людині, і живий те до серця свого бере!
Ko te haere ki te whare tangihanga, pai atu i te haere ki te whare hakari; ko te mutunga hoki ia o nga tangata katoa; a ka rongoatia e te tangata ora ki roto ki tona ngakau.
3 К ращий смуток від сміху, бо при обличчі сумнім добре серце!
Ko te ngakau mamae, pai atu i te kata; ma te pouri hoki o te mata ka pai ai te ngakau.
4 С ерце мудрих у домі жалоби, а серце безглуздих у домі веселощів.
Kei te whare tangihanga te ngakau o te hunga whakaaro nui; kei te whare ia o te kata te ngakau o nga wairangi.
5 К раще слухати докір розумного, аніж слухати пісні безумних,
Ko te whakarongo, ina riria te he e te tangata whakaaro nui, pai atu i ta te tangata whakarongo ki te waiata a nga wairangi.
6 б о як тріскот тернини під горщиком, такий сміх нерозумного. Теж марнота й оце!...
Rite tonu hoki ki te papatanga o nga tataramoa i raro i te kohua te kata a te wairangi. He horihori ano tenei.
7 К оли мудрий кого утискає, то й сам нерозумним стає, а хабар губить серце.
He pono ma te pahua ka wairangi ai te tangata whakaaro nui, ma te mea homai noa hoki ka kore ai te ngakau mahara.
8 К інець діла ліпший від початку його; ліпший терпеливий від чванькуватого!
Ko te mutunga o te mea, pai atu i tona timatanga: pai atu te wairua manawanui i te wairua whakakake.
9 Н е спіши в своїм дусі, щоб гніватися, бо гнів спочиває у надрах глупців.
Kei hohoro tou wairua ki te riri: kei te uma hoki o nga wairangi te riri e noho ana.
10 Н е кажи: Що це сталось, що перші дні були кращі за ці? бо не з мудрости ти запитався про це.
Kaua e mea, He aha nga rangi o mua i pai ake ai i enei? Kahore hoki he whakaaro nui ou i ui ai koe ki tena.
11 Д обра мудрість з багатством, а прибуток для тих, хто ще сонечко бачить,
He pai tonu te whakaaro nui, ano he taonga tuku iho: ae ra, he pai rawa ake ki te hunga e kite ana i te ra.
12 б о в тіні мудрости як у тіні срібла, та користь пізнання у тому, що мудрість життя зберігає тому, хто має її.
Hei whakamarumaru iho te whakaaro nui, hei pera hoki i te moni te whakamarumaru: ko te pai ia o te matauranga koia tenei, ka ora i te whakaaro nui nga tangata nana.
13 Р озваж Божий учинок, бо хто може те випростати, що Він покривив?
Whakaaroa ta te Atua mahi: ko wai hoki hei mea kia tika tana i mea ai kia hape?
14 З а доброго дня користай із добра, за злого ж розважуй: Одне й друге вчинив Бог на те, щоб людина нічого по собі не знайшла!
I te ra pai kia koa, a i te ra kino whakaaro: kua mahia nei hoki e te Atua tetahi kia takoto tahi me tetahi, he mea kia kaua ai e kitea e te tangata tetahi mea i muri i a ia.
15 В днях марноти своєї я всього набачивсь: буває справедливий, що гине в своїй справедливості, буває й безбожний, що довго живе в своїм злі.
Kua kite ahau i tenei katoa i nga ra oku i te horihori; he tangata tika tetahi, ngaro iho ia i runga i tona tika; he tangata kino tetahi, roa noa iho ia i te ao i runga i tona kino.
16 Н е будь справедливим занадто, і не роби себе мудрим над міру: пощо нищити маєш себе?
Kaua e whakanuia rawatia tou tika; kaua hoki e whakanuia rawatia ou whakaaro: he aha koe i whakangaro ai i a koe?
17 Н е будь несправедливим занадто, і немудрим не будь: пощо маєш померти в нечасі своїм?
Kaua e whakanuia rawatia tou kino, kaua ano hoki e wairangi: kia mate koe hei aha, i te mea kahore ano tou wa kia rite noa?
18 Д обре, щоб ти ухопився за це, але й з того своєї руки не спускай, бо богобоязний втече від усього того.
He pai ki te puritia tenei kupu e koe; kaua hoki tou ringa e unuhia mai i tera; ko te tangata hoki e wehi ana i te Atua ka puta mai i roto i era katoa.
19 М удрість робить мудрого сильнішим за десятьох володарів, що в місті.
Ko te whakaaro nui rahi ake tona kaha mo te tangata whakaaro i to nga rangatira kotahi tekau i roto i te pa.
20 Н емає людини праведної на землі, що робила б добро й не грішила,
Kahore hoki he tangata tika i te whenua e mahi ana i te pai, a kahore ona hara.
21 т ому не клади свого серця на всякі слова, що говорять, щоб не чути свого раба, коли він лихословить тебе,
Kaua ano e whakarongo ki nga mea katoa e korerotia ana; kei rongo koe ki tau pononga e kanga ana i a koe;
22 з нає бо серце твоє, що багато разів також ти лихословив на інших!
He maha hoki nga wa, e mohio ana tou ngakau, i kanga ai koe ano i etahi.
23 У се це я в мудрості випробував, і сказав: Стану мудрим! Та далека від мене вона!
I whakamatauria e ahau tenei katoa, he mea whakaaro marie; i mea ahau, ka whakaaro nui ahau; otiia i matara noa atu tenei i ahau.
24 Д алеке оте, що було, і глибоке, глибоке, хто знайде його?
Ko te mea onaianei he tawhiti rawa, he hohonu rawa hoki; ko wai hei kite?
25 З вернувся я серцем своїм, щоб пізнати й розвідати, та шукати премудрість і розум, та щоб пізнати, що безбожність глупота, а нерозум безумство!
I anga toku ngakau, i mea kia mohio, kia kimihia, kia rapua nga whakaaro nui me nga tikanga, kia mohio ano hoki he wairangi te kino, he porangi te wairangi:
26 І знайшов я річ гіршу від смерти то жінку, бо пастка вона, її ж серце тенета, а руки її то кайдани!... Хто добрий у Бога врятований буде від неї, а грішного схопить вона!
A ka kite ahau i te mea kawa atu i te mate, ara i te wahine, he rore nei, he kupenga tona ngakau, he rahiri hoki ona ringa: ko te tangata e paingia ana e te Atua ka mawhiti i a ia; ko te tangata hara ia ka mau i a ia.
27 П одивися, оце я знайшов, сказав Проповідник: рівняймо одне до одного, щоб знайти зрозуміння!
Nana, kua kitea tenei e ahau, e ai ta te Kaikauwhau, he mea whakarite tetahi mea ki tetahi, kia kitea ai te tikanga:
28 Ч ого ще шукала душа моя, та не знайшла: я людину знайшов одну з тисячі, але жінки між ними всіма не знайшов!...
He mea e rapua nei ano e toku wairua, a kahore ano i kitea: kotahi te tangata i kitea e ahau i roto i te mano; na i roto i enei katoa kahore ahau i kite i tetahi wahine.
29 К рім того, поглянь, що знайшов я: що праведною вчинив Бог людину, та вигадок усяких шукають вони!...
Nana, ko tenei anake i kitea e ahau, ara i tika te tangata i ta te Atua hanganga; engari he maha nga tikanga i rapua e ratou.