2 Samuel 16 ~ ﺻﻤﻮﺋﻴﻞ ﺍﻟﺜﺎﻧﻲ 16

picture

1 A , he iti nei te haerenga atu o Rawiri i te tihi o te pikitanga, na ko Tipa, tangata a Mepipohete kua tutaki ki a ia, me nga kaihe e rua, whakanoho rawa; ko te pikaunga, he taro e rua rau, he tautau karepe maroke kotahi rau, he hua raumati kotahi rau, he ipu waina.

ثُمَّ اجتازَ داوُدُ دَرْباً مُخْتَصَرةً فَوْقَ قِمَّةِ جَبَلِ الزّيتونِ. وهُناك التَقَى بِهِ صِيبا خادِمُ مَفِيبُوشَثَ. كانَ لصِيبا حِمارانِ مُسَرَّجانِ يَحْملانِ مِئَتَي رغيفٍ مِنَ الخُبْزِ، وَمِئَةَ عُنْقُودٍ منَ العِنَبِ، وَمِئَةُ حبَّةٍ مِنْ فاكِهَة الصَّيفِ، وَوِعاءٌ مليءٌ بالنَّبيذِ.

2 N a ka mea te kingi ki a Tipa, Hei aha enei mau? A ka mea a Tipa, Hei eke mo te whare o te kingi nga kaihe; hei kai ma nga tamariki te taro me nga hua raumati; hei inu ano te waina ma te hunga e ngenge ana i te koraha.

فقالَ المَلِكُ داوُدُ لصِيبا: «لِمَ هَذِهِ الأشياءُ؟» أجابَ صيبا: «الحِمارانِ مُلْكٌ لعائِلَةِ الملِكِ للرُّكوبِ. أمّا الخُبْزُ وفاكِهةُ الصَّيفِ فَلِلفِتيانِ يَأكُلُونَها. وعِنْدَما يَشْعُرُ أيُّ شخْصٍ بِالتَّعَبِ في الصَّحْراءِ، يُمْكِنُهُ أنْ يشرَبَ مِنَ النَّبيذِ.»

3 N a ka mea te kingi, A kei hea te tama a tou ariki? Ano ra ko Tipa ki te kingi, Kei Hiruharama tera e noho ana; i mea hoki, Ko aianei te whare o Iharaira whakahoki mai ai i te kingitanga o toku papa ki ahau.

فسألَ المَلِكُ: «أينَ مَفِيبُوشَثُ سَيِّدُكَ؟» فَأجابَ صِيبا: «مَفِيبُوشَثُ باقٍ في مَدينَةِ القُدْسِ. فَهوَ يظنُّ أنَّ بَنِي إسْرائِيلَ سيُعِيدونَ إلَيهِ مَملَكَةَ جَدِّهِ.»

4 K atahi te kingi ka mea ki a Tipa, Nana, mau katoa nga mea a Mepipohete. Na ka mea a Tipa, E piko atu nei ahau; kia manakohia ahau e koe, e toku ariki, e te kingi.

فقالَ المَلِكُ لِصِيبا: «بِسَبَبِ ذَلِكَ، أُعطيكَ الآنَ كُلَّ ما كانَ يملُكَهُ مَفِيبُوشَثُ.» فَقالَ صِيبا: «أنْحَنِي أمامَكَ آمِلاً أنْ أكُونَ دائِماً قادِراً عَلَى إرضائِكَ.» شَمْعَى يَلْعَنُ داوُد

5 A , no ka tae a Kingi Rawiri ki Pahurimi, na ka puta mai ki reira he tangata no te hapu o te whare o Haora, ko tona ingoa ko Himei, ko te tama a Kera: ko tona putanga mai e kanga haere ana.

وَجاءَ داوُدُ إلَى بَحُورِيمَ فخَرَجَ مِنْها رَجُلٌ مِنْ عائِلَةِ شاوُلَ يُدْعَى شَمْعَى بْنُ جِيرا. خَرَجَ يَقولُ السَّيِّئاتِ عن داوُدَ وَيَشْتُمُهُ، وَما انْفَكَّ يُكرِّرُ قولَها ويُكَرِّرُ.

6 E paina ana hoki e ia ki te kohatu a Rawiri me nga tangata katoa a Kingi Rawiri; na, ko te iwi katoa, ratou ko nga toa katoa kei tona matau, kei tona maui.

وَراحَ شَمْعَى يَرْمِي الحِجارَةَ عَلَى داوُدَ وَضُبّاطِهِ. لَكِنَّ النّاسَ وَالْجُنودَ كانُوا حَولَ داوُدَ.

7 K o te kupu hoki tenei a Himei i a ia e kanga ana, Puta atu, puta atu, e te tangata toto, e te tangata o Periara.

وَشَتَمَ شَمْعَى داوُدَ، وَقالَ: «اخْرُجْ، اخْرُجْ أنْتَ أيُّها المُجْرِمُ الشِّرِّيرُ.

8 K ua whakahokia e Ihowa ki a koe nga toto katoa o te whare o Haora; ko koe na hoki te kingi i muri i a ia; a kua hoatu e Ihowa te kingitanga ki te ringa o Apoharama, o tau tama. Na kei tou kino na ano koe, he tangata toto na hoki koe.

سَيُعاقِبْكَ اللهُ. لأنَّكَ قَتَلْتَ أفْرادَاً مِنْ عائِلَةِ شاوُلَ. سَرَقْتَ مَكانَةَ شاوُلَ كَمَلِكٍ، لَكِنَّ الأمورَ السَّيِّئَةَ نَفْسَها تَحْصُلُ لَكَ الآنَ. لَقَدْ أعْطَى اللهُ المَملَكَةَ لابْنِكَ أبْشالُومَ. لأنَّكَ مُجْرِمٌ.»

9 K atahi ka mea a Apihai tama a Teruia ki te kingi, He aha tenei kuri mate i kanga ai ki toku ariki, ki te kingi? tena, kia whiti atu ahau ki te pouto i tona upoko.

فَقالَ أبيشاي بْنُ صُرُوِيَّةَ للمَلِكِ: «لِمَ يُسْمَحُ لِهذا الكَلْبِ المَيِّتِ بِشَتْمِ مَولايَ المَلِكِ؟ دَعْني أهْجُمْ عَلَيهِ فَأقطَعَ رأسَهُ.»

10 N a ka mea te kingi, Hei aha maku ta korua, e nga tama a Teruia? He kanganga nana, he meatanga na Ihowa ki a ia, Kanga a Rawiri; ko wai tena hei mea, He aha koe i pena ai?

لَكِنَّ الملِكَ أجابَ: «ماذا يُمْكِنُني أنْ أفْعَلَ يا أبناءَ صُرُوِيَّةَ؟ ألَيَسَ يَشْتِمُني لأنَّ اللهَ قالَ لَهُ ‹اشْتِمْ داوُدَ!› فَمَنْ يَسْألُهُ لِماذا؟»

11 I mea ano a Rawiri ki a Apihai ratou ko ana tangata katoa, Nana, ko taku tama i puta nei i roto i oku whekau te whai nei kia whakamatea ahau; na, tera noa ake aianei he mea ma tenei Pineamini. Waiho atu, tukua ia kia kanga; na Ihowa hoki i mea k i a ia.

كَذَلِكَ قالَ داوُدُ لأبِيشايَ وَخُدّامِهِ جَمِيعاً: «انْظُرُوا، ابني أنا يُحاوِلُ أنْ يَقْتُلَني، فَكَمْ بِالحَرِيِّ هذا الرَّجُلُ الذي مِنْ قَبِيلَةِ بَنْيامِيْنَ؟ فَاللهُ هُوَ مَنْ طَلَبَ مِنْهُ أنْ يَفْعَلَ هذا.

12 T era pea a Ihowa e titiro ki toku mate, e homai i te pai ki ahau hei utu mo tana kanga ki ahau i tenei ra.

فَإذْ يرى اللهُ الذلَّ الذي حّلَّ بي، لَعَلَّهُ يُعَوِّضُنِي بِشَيءٍ حَسَنٍ مُقابِلَ ما تَعَرَّضْتُ إلَيهِ مِنَ الشَّتائِمِ اليَومَ.»

13 N a haere ana a Rawiri ratou ko ana tangata i te huarahi; me te haere ano a Himei i te taha o te maunga i tona ritenga mai: haere ana me te kanga, me te epa i te kohatu ki tona ritenga mai, me te akiri ano i te puehu.

وَهَكَذا مَضَى داوُدُ وَرِجالُهَ في طريقِهِم. أمّا شَمْعَى فَكانَ يمْشِي إلَى الجِهَةِ الأُخْرَى مِنَ الطَّريقِ عِنْدَ جانِبِ التَّلَّةِ، وَهُوَ يَشَتِمُ داوُدَ في طريقِهِ، وَيَرَمْيَ الحِجارَةَ وَالتُّرابَ عَلَيهِ.

14 N a haere ngenge ana te kingi ratou ko tona nuinga, a okioki ana ki reira.

وَأتَى المَلِكُ داوُدُ وَشَعبُهُ كُلُّهُ إلَى نَهْرِ الأُرْدُن وَكانُوا مُتْعَبينَ جداً، فارْتاحُوا هُناكَ.

15 N a ka tae mai a Apoharama ratou ko te iwi katoa, nga tangata o Iharaira ki Hiruharama; ko Ahitopere hoki tona hoa.

ثُمَّ جاءَ أبشالومُ وَأخِيتُوفَلُ وَجَمِيعُ بَنِي إسْرائِيلَ إلَى مَدينَةِ القُدْسِ.

16 N a, i te taenga o Huhai Araki, o te hoa o Rawiri, ki a Apoharama, na ka mea a Huhai ki a Apoharama, Kia ora te kingi, kia ora te kingi!

فَجاءَ حُوشايُ الأركِيُّ صَديقُ داوُدَ إلَى أبشالومَ وَقالَ لَهُ: «عاشَ المَلِكُ! عاشَ المَلِكُ!»

17 N a ka mea a Apoharama ki a Huhai, Ko tou aroha tena ki tou hoa? he aha koe te haere tahi ai i tou hoa?

وَأجابَ أبْشالُومُ: «لِمَ لَسْتَ وفِيّاً لِصَديقِكَ داوُدَ؟ لِمَ لَمْ تُغادِرْ القُدْسَ مَعَهُ؟»

18 N a ka mea a Huhai ki a Apoharama, Kahore, engari ko ta Ihowa, ko ta tenei iwi, ko ta nga tangata katoa o Iharaira e whiriwhiri ai, hei a ia he tikanga moku, a me noho ahau ki a ia.

فقالَ حُوشايُ: «أنا مع الشَّخْصِ الّذي يختارُهُ اللهُ. وهؤلاءِ النّاسُ وبَنُو إسْرائِيلَ اخْتاروكَ أنْتَ، لِذا سَأبقى مَعَكَ.

19 N a, tetahi, kia mahi ahau ki a wai? kaua ianei ahau e mahi ki te aroaro o tana tama? ka rite ki taku mahi ki te aroaro o tou papa taku ki tou aroaro.

في الماضي، خَدَمْتُ وَالِدَكَ، وعليَّ الآنَ أنْ أخْدِمَ ابنَ داوُدَ، وسَأخْدِمُك.» أبْشالُومُ يَسْاَلُ أخِيتُوفَلَ النُّصْح

20 N a ka mea a Apoharama ki a Ahitopere, Tena koa ou whakaaro me ahau tatou?

وقالَ أبشالومُ لأخِيتُوفَلَ: «انصحنا بما عَلَينا أنْ نَفْعَله.»

21 N a ka mea a Ahitopere ki a Apoharama, Haere ki nga wahine iti a tou papa, i waiho nei e ia hei tiaki i te whare, a ka rongo a Iharaira katoa kua piro whakarihariha koe ki tou papa, na ka kaha nga ringa o tou nuinga katoa.

فقالَ أخِيتُوفَلُ لأبشالوم: «لَقَدْ تَرَكَ وَالِدُكَ هُنا بَعَضَ زَوجاتِهِ لِلاعْتِناءِ بِالمَنْزِلِ، فاذْهَبْ وَعاشِرْهُنَّ. وَهَكَذا يَسْمَعُ بَنُو إسْرائِيلَ كُلُّهُمْ وَيَعلَمُونَ أنَّكَ أهَنْتَ أباكَ، وَيَتَشَجْعُ كُلُّ الشَّعبِ الَّذي مَعَكَ، فَيَمْنَحُكَ دَعماً أكْبَرَ.»

22 N a whakaturia ana tetahi teneti e ratou mo Apoharama ki runga ki te tuanui; a haere ana a Apoharama ki roto, ki nga wahine iti a tona papa i te tirohanga a Iharaira katoa.

ثُمَّ نَصَبُوا لأبشالوم خيّمَةً فَوْقَ سَطْحِ المَنْزِلِ. فَعاشَرَ زَوْجاتِ وَالِدِهِ. ورأى بَنُو إسْرائِيلَ ذَلِكَ.

23 N a, ko te whakaaro o Ahitopere i whakaaro ai ia i aua ra, me te mea e uia ana he tikanga ki ta te Atua kupu. Pera tonu nga whakaaro katoa o Ahitopere ki a raua tokorua, ki a Rawiri, ki a Apoharama.

وَفِي تِلْكَ الأيّامِ، كانَتْ نصيحةُ أخِيتُوفَلَ مُهَّمةً جداً لِكُلٍّ مِنْ داوُدَ وَأبشالومَ. كانَتْ مُهِمَّةً كَأهَميَّةِ كَلمِةِ اللهِ لإنسانٍ!